Zlato u Riju vredi samo 567 dolara Toliko vredi reciklirano srebro i pozlata za trofeje koje će osvojiti olimpijski šampioni. Da je zlatna medalja zaista zlatna vredela bi oko 22.000 dolara, međutim pri njenoj izradi upotrebljeno je samo 1,2 odsto zlata, odnosno samo 6 grama. Dovoljno tek za tanku pozlatu. Za Olimpijske igre u Rio de Žaneiru izradiće se čak 812 zlatnih medalja, isto toliko srebrnih i 864 bronzane (ukupno: 2.488 medalja), jer postoje discipline u kojima nema borbe za treće mesto. Tih 812 zlatnih medalja bi ne računajući izradu, koštale 17.864.000 dolara a to je prevelik trošak za svakog potencijalnog organizatora. Zbog toga medalja prečnika 60 milimetara i težine pola kilograma(!) sastoji se, prema odavno propisanom olimpijskom standardu, od 92 odsto najčistijeg srebra, 6,8 odsto bakra i 1,2 odsto zlata, a metali od kojih je načinjena koštaju oko 567 dolara. Srebrna medalja vredi tek nešto više od 300 dolara, a bronzana neverovatnih
6 dolara, jer se sastoji od 97 odsto bakra, 2,5 odsto cinka i 0,5 odsto kalaja.
Naravno, tržišna, a tek emotivna vrednost olimpijskih medalja (što osvajačima, što ljubiteljima sporta u njihovim zemljama) je neuporedivo veća.
I to nije sve. Prvi put organizatori olimpijskih igara odlučili su se za izradu medalja od recikliranih materijala. Najmanje 30 odsto metala svake medalje dobijeno je reciklažom, a kada je u pitanju srebro to je reciklaža ogledala. Čak i trake za medalje su „zelene”, a izrađene su od materijala dobijenog reciklažom plastičnih boca.
izgled medalja u Riju kojima ćemo se nadam se što više puta radovati