VMJunior wrote:Partizan u avanturi TOP 16 - Arena, 14 mečeva i 10.000 kilometara
Nakon 2 sezone bez mesta u društvu kojem po reputaciji pripada,
Partizan je uspeo da se u poslednjem momentu fenomenalnom pobedom u Istanbulu plasira po 7.put u ovom veku medju 16 najboljih timova Evrope. Zajedno sa
Barselonom,
Fenerbahčeom i
CSKA iz Moskve, pridružio se grupi preostalih 12 timova koji će zajedno u naredna 4 meseca, tacnije do sredine aprila , ljubiteljima kosarke podariti vrhunski kvalitet igre pod obručima, uzbudjenje i spektakl.
Vec unapred poznat format
TOP 16 faze, koji podrazumeva konstrukciju dveju grupa na osnovu plasmana klubova u prethodnoj rundi takmičenja, doneo je crno-belima veoma atraktivne protivnike ali istovremeno i nadu da će se uz mnogo rada i malo (neophodne)sportske srece moći plasirati medju 8 najboljih timova Starog kontinenta. To sada postaje sledeci cilj našem timu, nikako opterecenje, jer bez obzira na kvalitet igračkog kadra, probleme sa povredama i finansijama, Partizan uvek stremi najvišim ciljevima i rezultatima. Tako će biti i ovaj put.
U TOP 16 fazi koja traje od 2.januara do 11. aprila, u
Beograd će redom stizati timovi iz 6 različitih zemalja(
Španija, Rusija, Izrael, Litvanija, Turska i Nemačka), odnosno 7 razlicitih gradova (
Madrid, Moskva, Tel-Aviv, Istanbul, Kaunas,
Krasnodar i
Minhen). Zanimljivo, ukupna udaljenost Beograda od svih ovih gradova donosi jednu impozantnu cifru od 10.000 kilometara.
Koliko je grupa jaka, dovoljno govore podaci da nju formiraju timovi koji imaju zajedno
21 titulu prvaka Evrope! ( Real Madrid 8, CSKA 6, Makabi Tel Aviv 5, Zalgiris i Partizan po 1 pehar sampiona), kao i veoma ambiciozni, bogati i kvalitetni timovi poput turskog sampiona Galatasaraja, Lokomotive Kuban i nemačkog kluba svima poznatog (fudbalskog) imena - Bajern Minhen. Iz svega ovoga jasno je da nas očekuje "eksplozija" vrhunske košarke i takmičenje koje će u svakoj nedelji doneti derbi sa derbijem.
Kraljevski nivo: REAL MADRID
Nosilac grupe, najzvucnije ime, najatraktivniji protivnik, najveci magnet za publiku, najbolja ekipa ove sezone, bez ijednog poraza , sve je to u jednom najveci evropski klub -
madridski Real. Osnovan daleke 1931. godine, u dosadasnjoj istoriji kluba osvojio ukupno 72 trofeja, od cega su najznacajnije svakako 31 titula sampiona Spanije i 8 titula prvaka Starog kontinenta. U poslednjih 20 godina, Madridjanin je samo 3 puta izostao iz EL i sva tri puta je igrao finale nizeg po rangu takmicenja - Evrokupa, uz 2 trofeja.
Kako u ovu fazu EL, tako i u citavo takmicenje ulazi kao jedan od glavnih favorita za osvajanje. Nakon sto su prethodne sezone u londonskom finalu porazeni od Olimpijakosa, ove imaju samo jedan cilj, a to je osvajanje devete titule prvaka Evrope i to prve nakon 19 godina. Posle pomenutog traumaticnog finala za njih, okosnica tima je ostala na okupu i uz pojacanja u vidu stamenog krilnog centra Grka
Janisa Burusisa i odlicnog sutera
Tremela Dardena (u proslosezonskoj EL bio clan Zalgirisa, u Realu od kraja prethodne TOP 16 faze), svakako predstavlja tim koji moze mnogo i pravi je blagoslov za igrace Partizana, a onda i ljubitelje kosarke u Beogradu sto ce ovakav tim gostovati u Areni.
Ekipa trenera
Pabla Lasa od starta sezone rusi sve pred sobom, do sada nisu osetili goricnu poraza ni u jednom takmicenju (Super Kup Spanije, Endesa liga i Evroliga) - ukupno 25 uzastopnih pobeda i sa pravom dobijaju naziv "evropskog NBA tima". Pobede od 20,30, 40, pa skoro i 50 poena razlike, ove sezone se za Real podrazumevaju. Prosecna kos razlika na njihovim mecevima u EL je veca od 20 poena, naravno uz svih 10 pobeda. Predvodjeni
triom Mirotic, Rudi Fernandez i Serhi Rodrigez predstavljaju ekipu koja ce verovatno u svakom mecu do kraja takmicenja biti ili bar blagi ili veliki favorit za pobedu. Pred njima su redom padali Bamberg, Emporio Armani, Anadolu Efes, Zalgiris Kaunas i Strazbur.
Gotovo nestvarno zvuci podatak da je Real u prvoj fazi EL sakupio ukupno vise od 1100 indeksnih poena, zatim prvi su po broju asistencija( 21! po mecu), u proseku daju skoro 90 poena po mecu, drugi su najbolji skakaci EL, treci po procentu suta za 2 poena, prvi po procentu suta za 3 poena.
Nikola Mirotic je najkorisniji igrac prve faze EL(20.5 prosecni indeks korisnosti), a medju 10 najboljih je i verovatno prva zvezda tima, izuzetni bek suter
Rudi Fernandez. Vise od 100 indeksnih poena u prvoj fazi EL imala su cak sestorica kosarkasa:
Rudi Fernandez, Nikola Mirotic, Serhio Ljulj, Serhi Rodrigez, Janis Burusis i kapiten Felipe Rejes( ujedno i 4 najbolji skakac u sezoni). Svojim partijama sami su sebe izdvojili kao glavne kandidate za tron na svim frontovima.
Kraljevsi klub igra u hali
PALACIO DE DEPORTES DE LA COMUNIDAD DE MADRID koja prima 12.000 gledalaca i ove sezone prosek posete je bio oko 10.000 navijaca. Bar duplo veci broj navijaca Partizana ce docekati najveci evropski klub u grotlu Beogradske Arene.
Partizan i Real Madrid odigrali su ukupno medjusobnih duela i ukupan skor je 2:16 na strani MAdridjana. Poslednji put timovi su se susreli u okviru prve faze EL u sezoni 2011/2012 i obe ekipe su trijumfovale po jedanput.
Ponos Izraela: MAKABI TEL AVIV
Pedeset titula prvaka Izraela, 5 titula prvaka Evrope, ukupno 107 trofeja - treba li sta vise dodati da bi se opisala velicina najveceg kluba Izraela i giganta evropske kosarke
Makabija iz Tel Aviva? Vise od 80 godina bogate istorije i tradicije stoje iza ovog velikana i od kada su 1977. godine prvi put zaseli na evropski tron, Izraelci su gotovo uvek bili u samom vrhu evropske klupske kosarke. Cak 14 finala najjaceg klupskog kosarkaskog takmicenja, 3 trofeja u ovom veku , do jednog momenta cak 23 uzastopne titule prvaka Izraela , rezultat pred kojim i veciti srpski sampion Partizan i drugi evropske kosarkaske institucije moraju da stanu mirno.
Vrhunac slave Izraelaca je svakako era 2001-2005 kada je na klupi sedeo
Pini Gerson i kada je tim osvojio cak 3 titule prvaka Evrope i tako sebe svrstao medju 5 najuspesnijih evropskih klubova svih vremena. Ekipe predvodjene
Entonijem Parkerom, Maseom Bastonom, Vujcicem, Burstajnom, Jasikevicijusom i neizostavnim
Derikom Sarpom ostavile su svakako neizbrisiv trag u evropskoj klupskoj kosarci. I nakon te ere, Makabi je nastavio sa uspesima i gotovo svake sezone su ucesnici zavrsnice takmicenja, bilo da se radi o TOP 8 fazi ili turniru za najbolje 4 ekipe.
Zuti iz Tel Aviva su , za razliku od Reala, znacajno promenili ekipu u odnosu na prethodnu sezonu. Nema vise
Logana, Elijahua , Medlija, Sermadinija , Tomasa... Sada su tu
Skorcanitis, Ingls, Koen, Tajris Rajt, Aleks Tajus...Ostali su dobropoznati
Riki Hikman, Dejvin Smit, Pnini i Son Dzejms. Naravno, sa klupe ih vodi proslavljeni strucnjak
Dejvid Blat koji ove sezone ima dosta problema sa nalazenjem prave forme, i cak se u jednom momentu spekulisalo da bi mogao da ostane bez posla. Ipak, ekipa se stabilizovala i osvojila prvu poziciju u veoma teskoj i izjednacenoj grupi. Makabi je u prvoj fazi ostvario 8 pobeda i 2 poraza. Pre svega odlican sastav, vodjen cenjenim strucnjakom Blatom, a onda i relativno lake pobede u Krasnodaru, Atini, Beogradu i Viljnusu , uz standardno dobre partije na domacem terenu u legendarnoj hali Jad Elijahu svrstavaju Makabi u ozbiljnog kandidata ne samo za plasman u najboljih 8, vec i za vise od toga.
Lider tima je Amerikanac
Riki Hikman, odlican na obe strane terena, veoma dobar suter, odbrambeni igrac takodje. Prate ga centar
Son Dzejms, uvek pouzdani krilni igrac , starosedelac
Dejvin Smit kao i 2 velika pojacanja iz Panatinaikosa odnosno Barselone, Big Sofo -
Skorcanitis i Dzo Ingls koji ove sezone igraju prilicno dobro i predstavljaju ozbiljno oruzje Blatove vojske. Posebno se to odnosu na Inglsa, koji je u prvoj fazi bio i najkorisniji igrac tima.
O Makabiju ne treba posebno trositi reci, to je klub sa ogromnim iskustvom igranja ovog takmicenja, uvek ima veliki broj kvalitetnih igraca, uvek opiciju vise od protivnika a garant da ce sve to biti "aranzirano" kako treba je trener Dejvid Blat, verovatna i glavna karika u sistemu zuto-plavih. Trener koji je veliki postovalac nase kosarke, ove sezone je sa svojom ekipom vec gostovao u Beogradu igrajuci protiv C.zvezde.
Hala
Jad Elijahu( ili Nokia Arena) Makabijev je bastion, mesto gde protivnici retko pobedjuju a to je ove sezone uspelo jedino Laboral Kuci. Za svaki mec dvorana je rasprodata i 11.000 navijaca pruzaju veliku podrsku svom timu cineci ovaj teren jednim od "najvrelijih" u Evropi.
Partizan i Makabi su do sada odigrali ukupno 21 mec i Izraelci su uspesniji sa 15 pobeda. Odigrali su neke veoma znacajne meceve u istoriji poput duela u Ganu na fajnal-foru EL 1988. godine, kada je Makabi bio bolji i 2010. godine u 1/4 finalu takmicenja, kada je Partizan slavio u seriji sa 3:1.
U stalnom pohodu na tron: CSKA Moskva
Stari znanac, veliki rival, ruski i sovjetski ponos, vlasnik 6 titula prvaka Evrope i cak 44 nacionalnih titula -
moskovski CSKA. Nebrojeno puta bili rivali Partizana u takmicenju Evrolige, od duela po grupama, pa do 1/4 finala i finalnih turnira, bijuci bitke u Moskvi, Pioniru, Areni, pariskom Bersiju.
Osnovani 1924. godine u Moskvi, do dana danasnjeg obelezili kosarku u svojoj zemlji , Evropi i svetu, iznedrivsi veliki broj vrhunskih kosarkasa, reprezentativaca , timova i trenera koju su zajedno stvarali bogatu trofejnu istoriju ovog kluba. Dovoljno je ya pocetak izdvojiti
Sergeja Belova, Tkacenka, Volnova , Miskina, Tarakanova koji su doneli prve velike evropske trofeje ovom klubu...Sta reci o legendarnom treneru
Aleksandru Gomeljskom ( po kome je i nagrada EL za najboljeg trenera dobila ime), koji je ovaj klub vodio cak 11 godina od 1969-1970 i osvojio pregrst trofeja, izmedju ostalog i titulu prvaka Evrope. Kao najuspesniji period kluba svakako se istice decenija izmedju 1961-1971 godine kada je Armija osvojila 4 titule prvaka Evrope (1961,63,69,71) uz naravno podrazumevajucu dominaciju u domacem sampionatu.
Od osamostaljenja Rusije pocetkom 90-ih godina, ovaj klub je osvojio cak 20 od moguce 22 titule prvaka ove zemlje. CSKA je u novom formatu EL igrao na zavrsnom turniru prvi put 1996. godine da bi onda uspeli da u 11 nastupa igraju cak 10 puta na fajnal-foru.
U poslednjoj deceniji, sadasnji trener
Etore Mesina je u svom prvom mandatu 2005-2009 vodio neke od najboljih timova CSKA u istoriji kluba, igravsi cak 4 finala Evrolige zaredom, uz 2 osvojene titule. Imena
Papalukasa, Vanterpula, Smodisa, Siskauskasa, Holdena, Pasutina, Lengdona ,Andersena, Lorbeka uz
Mesinu na klupi predstavljali su strah i trepet sirom Evrope i doneli veliku radost navijacima CSKA.
Ove sezone ekipa CSKA je bila u istoj grupi sa nasim Partizanom i u 2 meca je lako izasla na kraj sa crno-belima. U grupi su zauzeli 2.mesto iz Fenerbahcea a ispred Barselone, uz skor od 7 pobeda i 3 poraza. U prethodne 2 godine su na putu do titule zaustavljeni od istog protivnika -Olimpijakosa.
Snaga tima se u dosadasnjem delu ove sezone nalazi pod samim kosem. Unutrasnja linija, jedna od najjacih u Evropi je glavno oruzje ove ekipe uz ne mnogo slabiju spoljnu liniju koja ipak trazi pravu formu za TOP 16 fazu.
Sasa Kaun i Kajl Hajns glavne su poluge igre pod kosem a kada se njim bude dodao i oporavljeni nas
Nenad Krstic, jasno je sta ocekuje rivale Mesinine ekipe. Amerikanac, stigao iz sampionske ekipe Olimpijakosa, iako visok 1.98m, sjajnim fizickim predispozicijama, skokom, pokretnoscu, prosto dominira u reketima i pod svojim i protivnickim kosem.
Veoma kvalitetna rotacija, veliki broj opcija na svakoj poziciji, granitna odbrana na kojoj Italijan instistira, igraci koji mogu kvalitetno igrati na vise mesta u timu, puno iskustva, velikih meceva, ogroman motiv da se konacno popne na evropski tron nakon nekoliko neuspesnih zavrsnih turnira, sve su to faktori koji CSKA cine veoma ozbiljnim pretendentom za sam vrh. Prave partije
Milosa Teodosica, Sonija Vimsa, Erona Dzeksona, konstantnih
Voroncevica i Vladimira Micova dodace dodatnu energiju i moc ekipi koja je i pored 7 pobeda u prvoj fazi, cini se, tek na pola puta od prikazivanja svog punog potencijala.
Hala u Moskvi(USH CSKA), koja prima izmedju 5 i 6 hiljada posetilaca, svakako nije jedna od onih za koje cete reci da ima uzarenu atmosferu, ali jeste hala iz koje je pravo cudo i za mnogo kvalitetnije ekipe od Partizana da odnese pobedu.
Jači od nevolja: GALATASARAJ
Partizan ce nakon prve faze, i gostovanja Fenerbahceu, ponovo putovati u grad gde je ostvario svoj najveci uspeh, ali ovoga puta, igrace cak i u istoj hali gde je Sasa Djordjevic pre vise od 20 godina doneo crno-belima jedinu titulu prvaka starog kontinenta. Protivnik je aktuelni sampion Turske, klub sa desetinama miliona navijaca - super ambiciozni
Galatasaraj.
Kosarkaska sekcija ovog velikog sportskog drustva osnovana je 1930. godine, i od tada do danas tim iz Istanbula je 16 puta bio sampion Turske,uz to osvojivsi i 3 nacionalna kupa. Klub koji je prakticno prvi doneo kosarkasku loptu na terene Turske. Najuspesniji period jeste od kraja II Svetskog rata, pa sve do sredine pocetka 80-ih, a od tada do danas, svega 4 titule sampiona svoje zemlje. Na pomenutu titulu iz prosle sezone, navijaci su cekali cak 23godine.
Od znacajnijih rezultata u medjunarodnim takmicenjima valja izdvojiti 1/2 finale Evrokupa 2008. godine, kada su porazeni od kasnijeg pobednika Huventuda. Galata je bila standardan ucesnik Kupa Radivoja Koraca, a sto se tice EL najbolji rezultati su 1/8 finala takmicenja sredinom 60-ih godina proslog veka.
U poslednje 3 sezone, 2 puta su ucesnici najjaceg takmicenja u Evropi i ostavljaju sjajan utisak, vec drugi put idu medju 16 najboljih timova.
Od starte ovogodisnje kampanje, tim se suocava sa neverovatnim kadrovskim problemima - centar
Nejt Dzavai zbog problema sa srcem propusta citavu sezonu, a jos tri veoma bitna igraca -
Dadli, Markoisvili i Dzamont Gordon zbog teskih povreda propustaju veci deo sezone, da ne pominjemo sto su pred nekoliko meceva imali probleme sa virusima, pa su neki igraci "roviti" nastupali na tim utakmicama. Klub je odmah reagovao i doveo 2 kvalitetna igraca kao zamene - centra
Mensa - Bonusa koji blista u ovoj sezoni, kao i
Malika Hertstona. Igraci koji su izneli najveci teret plasmana u narednu fazu svakako su, uz Bonsua i
Karlos Arojo, Zoran Erceg i Fulkan Aldemir. Sa nasim
Milanom Macvanon, Henrijem Domerkantom, zatim novajlijama, domacim igracima -
Gulerom, Arslanom, Aldemirom svakako je tim koji pogotovo u Istanbulu moze svakoga da dobije.
U prvom delu sezone zauzeli su drugo mesto u svojoj grupi i bili bolji od Zelene Gore, Bajerna iz Minhena, Unikahe i Sijene sa 5 pobeda i 5 poraza. Ispred je bio samo aktuelni sampion Evrope Olimpijakos.
U pitanju je izuzetna skakacka ekipa, jedna od najboljih u Evropi koja je dobila na tom kvalitetu dolasku briljantnog
Mensa Bonusa. Malo poena postizu po mecu, malo poena i primaju, sut im dosta oscilira, pogotovo se to odnosi na pokusaje van linije 6.75, ali svako ko poznaje kosarku zna da Galata ima u sebi veliki suterski potencijal i ostaje nam da vidimo da li ce ga i pokazati na terenu.
Ekipa trenera
Ergina Atamana je i pored brojnih problema uspela da se relativno lako plasira u narednu fazu i od njih mozemo ocekivati samo bolje partije i napredak u TOP 16 fazi.
O hali gde Galata igra sve svoje meceve sve je vec poznato. Mesto Partizanovog najveceg uspeha 1992. godine i mozda je upravo ovo prilika da veci broj Partizanovih navijaca dodje da bodri tim i vidi jos jednom legendarnu dvoranu Abdi Ipekci.
Turski tim ima ogromnu armiju pristalica, i nema sumnje da ce u TOP 16 i oni imaju svoj sou.
Litvanski gigant: ŽALGIRIS KAUNAS
Grupu simbola evropske kosarke, koji cine ovu grupu TOP 16 faze, upotpunice i
Zalgiris iz Kaunasa, najtrofejniji i najveci klub Litvanije. Sampion i finalista Evrolige, osvajac Kupa Saporte, Interkontinentalnog Kupa, pet puta prvak SSSR-a, uz naravno apsolutnu dominaciju u domacem litvanskom sampionatu sa 15 titula.
Zeleno-beli iz Kaunasa osnovani su 1944. godine i imaju istoriju kojom se moze pohvaliti mizeran broj evropskih klubova, prakticno se takvi mogu pobrojati na prstima obe ruke. Klub je dao mnoge reprezentativce Sovjetskom savezu a onda i litvanskoj reprezentaciji, svakako mozda i najveci od njih je jedan od najboljih visokih igraca u istoriji evropske kosarke
Arvidas Sabonis.
Kao periodi najvece slave kluba izdvajaju se sredina 80-ih godina proslog veka, kada se osvajaju 3 titule prvaka Sovjetskog saveza, a onda i kraj 90-ih godina 20. veka kada klub u samo 2 sezone osvaja prvo Kupa Rajmunda Soporte a onda i
1999. godine kada u Minhenu pred 10.000 navijaca osvajaju titulu prvaka Evrope uz pobedu nad Kinderom iz Bolonje. Taj sastav na celu sa trenerom
Kazlauskasom, predvodili su
Tajus Edni, Karnisovas, Zidek, Zukauskas, Bouvi, Macijulis i tako dalje.
U ovom veku, Zalgiris nastavlja sa uspesnim rezultatima, bili su veoma blizu jos jednog fajnal- fora, a odlicna je bila prosla sezone, vrhunski odigrana prva faza i sasvim korektan rezultat u TOP 16 u vidu odnosa pobede i poraza od 6-8.
U odnosu na prethodnu sezonu, Zalgiris je dosta izmenio roster, klub su napustili
Kaukenas, Lafajet, Darijus Lavrinovic, Dzef Fur, Marko Popovic, Tremel Darden...Tu su sada, izmedju ostalih, novajlije
Milaknis, Dzastin Dentmon i prekaljeni as
Saras Jasikevicijus. Svakako prve dve "violine" u orkestru su
Dzastin Dentmon i Paulius Jankunas. Amerikanac je ubedljivo prvi strelac tim sa skoro 17 poena u proseku i zanimljivo, niko osim njega, nema takav bar dvocifreni poenterski ucinak u proseku.
U prvom delu sezone Zalgiris je pruzao promenljive partije, ali je na kraju velikom pobedom u Nemackoj nad Broseom uspeo da se plasira u TOP 16 i nadje svoje mesto u ovoj izuzetno kvalitetnoj grupi. U konkurenciji Anadolu Efesa, Bamberga, Emporio Armanija, Strazbura i prejakog Reala, ostvarili su dobar rezultat od 5 pobeda i isto toliko poraza. U pomenutom mecu sa Bambergom pokazali su karakter i sampionsku nit, te ce stoga sasvim zasluzeno igrati jos bar 14 velikih meceva u EL ove sezone. Tim se istice, pre svega, dobrim partijama da domacem parketu, u dvorani
Zalgirio Arenu, gde svaki mec prati po 15000 gledalaca.
Mladji brat svetske zvezde: BAJERN MINHEN
Grad Minhen je, izmedju ostalog, poznat po automobilskom gigantu BMW-u, Oktobarfest-u i fudbalskom klubu Bajern( aktuelnom sampionu Evrope), medjutim, u poslednjih nekoliko godina radi se aktivno na promovisanju, uzdizanju i napretku kosarkaskog kluba
Bajern, "mladjeg brata" fudbalskog giganta kako bi i on kao sportski kolektiv postao ponos ovog prelepog nemackog grada.Bajern je osnovan 1946. godine, dugo je na kosarkaskoj sceni Nemacke, jedan je od osnivaca profesionalne Nemacke kosarkaske lige 1966. godine , ali za razliku od pomenutog FK Bajern, ima neuporedivo manje uspeha u svom sportu. Bavarci su 2 puta bili sampioni Nemacke i svoj zivotni vek su proveli u selidbi izmedju prvog u drugog po kvalitetu ranga takmicenja u Nemackoj i nazad.
Pre nekoliko godina, celnici FK Bajern na celu sa
Uli Henesom su odlucili da uloze sredstava u istoimeni kosarkaski klub i probaju da ga dovedu u elitu evropske kosarke, gde danas i jeste . Ulozeno je nekoliko miliona evra, za pocetak doveden na mesto trenera priznati nemacki strucnjak
Dirk Bauerman i krenuo je uspeh ka vrhu nemacke kosarke. Pre dve sezone igrao se Evrokup u Minhenu, da bi se pred pocetak ove dobila pozivnica za ucesce u EL. U prethodnoj sezoni, tim je ostvario odlican rezultat u nemackoj sampionatu, stigavsi do finala gde je na tom putu izbacio standardnog evroligasa, berlinsku Albu. U Kupu se stiglo do 1/2 finala, i sve je to bio dobar znak da je klub na pravom putu i da treba nastaviti sa ulaganjima i stremljenju ka novim ciljevima.
Vec drugu sezonu na klupi sedi trofejni strucnjak Svetislav Kari Pesic koji sigurno zna kako napraviti vrhunski rezultat.
Ekipu su pred pocetak pojacali
Malkom Dilejni, Dzon Brajant, Boris Savovic, Nihad Djedovic i na treneru
Pesicu je bilo da dobro ukomponuje ekipe kako bi bila spremna da ostvari dobre rezultate. Od igraca koji su prostupili Bavarcima na startu sezone, svi do jednog su postali glavni protagonisti uspona i plasmana dalje. Plejmejker
Dilejni je prvi strelac tima, prvi asistent, odlican u sutu za 3 poena i ove sezone je po korisnosti u EL drugi, odmah iz Nikole Mirotica iz madridskog Reala. Prate ga Dzon Brajant, odlicni centar koji je kao i uvek siguran u sutu, solidan u skoku i jedan je od igraca na koje treba obratiti paznju u bavarskom timu. Ne moze se zanemariti ni dvojka sa ovih prostora Nihad Djedovic i Boris Savovic, koji su u napadu kvalitetne opcije i dobro koriste svoju minutazu. Djedovic je posle Dilejnija drugi strelac tima i pokazao je da je njegovo dovodjenje iz rivalske Albe pravi potez.
Nastupima u prvoj fazi Bajern je opravdao poziv EL da ucestvuje u takmicenju i zasluzeno se nasao medju 16 najboljih timova u Evropi. Ostvarili 4 pobede uz 6 poraza , dovoljno za 4. mesto u konkurenciji Olimpijakosa, Galatsaraja, Unikahe, Sijene i Zielone Gore.
Bavarci svoje mecevi igraju u AUDI Dome Areni, u Minhenu, koja je kapaciteta 7000 mesta i koja je bila domacin i Olimpijskih igrara, finala EL i mnogih drugih muzickih i sportskih dogadjaja.
PREČICOM DO VRHA : LOKOMOTIVA KUBAN
Ekipa iz Krasnodara koja ove sezone debituje u najjacem evropskom takmicenju, sigurno je po reputaciji, trofejima i uspesima daleko iz svih ostalih ekipa u grupe F TOP 16 faze Evrolige.
Osnovani 1946. godine, dugo, dugo nisu imali znacajnije uspehe, vec su sve do 90-ih godina bili u nizim rangovima takmicenja, da bi sredinom poslednje decenije prosloga veka poceo njihov lagani uspon.
Prvi trofej u klupskoj istoriji osvojili su 2000. godine i to nacionalni Kup, sto im je do danas jedini domaci trofej u klupskoj vitrini. Nakon toga pocinju da igraju evropska takmicenja i u sezoni 2001/2002 igraju finale Kupa Radivoja Koraca gde u dovomecu guve od Nansija.
Ekipa zatim prelazi sa stanistem u grad Rostov i nose ime Lokomotiva Rostov a sve to u okviru planova i projekta
Andreja Vediseva, sadasnjeg predsednika kluba, koji je imao zelju da od Lokomotive napravi ozbiljan evropski klub. Sest godina ce ekipa igrati u Rostovu, ali bez ozbiljnijih rezultata u domacim okvirima i evro-kupovima.
U 2009. godini se donosi jos jedna vazna odluka za istorijat ovog kluba - opet premestanje, ovoga puta u Krasnodar i to ponajvise iz razloga sto hala u Rostovu nije ispunjavala odgovarajuce standarde za igranje u takmicenjima pod okriljem kosarkaskog saveza Rusije i Evrolige. Klub , naravno, odmah menja ime u Lokomotiva Kuban Krasnodar, koje i danas nosi.
Pocinje se sa ulaganjem velikih sredstava, kvalitetni treneri sedaju na klupu, dovode se odlicni igraci i posledica svega toga jeste osvajanje
Evrokupa prosle sezone,pobedom na Bilbaom i gradu Sarloa, sto je automatski znacilo i nastup u Evroligi.
Zadrzali su okosnocu tima, jaci su u odnosu na prethodnu sezonu i ekipa Lokomotive je na papiru jedna od sigurno 10 najboljih ekipa u EL u ovom momentu. Tu su
Markus Vilijams, Kalnietis, Bikov, Derik Braun, Aleks Maric, Jasaitis , Ricard Hendriks, sve sjajni igraci koje sa klupe vodi odlicni trener Pasutin, koji iza sebe ima bogato trenersko iskustvo.
Lokomotiva se u prvoj fazi sezona nalazila u grupi sa Makabijem, Panatinaikosom, Laboral Kucom, Crvenom Zvezdom i Ritas, ostvarila skor od 6 pobeda i 4 poraza i zauzela 3.mesto na tabeli. Pobedi su na 2 veoma teska gostovanja, u Atini i Beogradu.
Ekipu su predvodili Amerikanci
Derik Braun i Ricard Hendriks, najbolji strelci ekipe, najkorisniji igraci a Hendriks i najbolji skakac, svakako igrac koji ima veoma vaznu ulogu u timu i jedan je od igraca na koje protivnicke ekipe obracaju najvise paznje. Treba izdvojiti i odlicnog sutera Markusa Vilijamsa, cija forma dosta oscilira, ali kada ima svoje vece, moze napraviti velike probleme rivalima.
U svakom slucaju, u pitanju je vrlo kvalitetna ekipa, koja je u ovu sezonu usla sa evropskim trofejom i zna kako se pobedjuje. U prvoj fazi su dokazali da ce biti veoma nezgodan protivnika i ako se sve kockice poklope , sigurno je da mogu i do TOP 8 faze.
izvor: Forum Avangarda.in