by octopus » 22 Apr 2020, 07:52
Već smo pisali o ovom fenomenu. Kad su čak tri državna rekorda naše najbolje atletičarke svih vremena, koji su postignuti u poslednjih nekoliko godina, jako sumnjivi i diskutabilni (dalj na otvorenom, dalj dvorana i trka na 60m), šta pričati o nekim ranijim vremenima, u kojima su elektronika i baždarenje sprava/zaletišta/bacališta bili na dosta slabijem nivou, kad antidoping pravila nisu postojala ili su se tek razvijala, kad nije bilo kamera na telefonima ili lajv striminga.
Konkretno, Brankovićev rekord na 100m je najsumnjiviji. To što nema video zapisa me u uopšte ne iritira, koliko tri druge činjenice. Podatak da je vetar bio 0.0 znači da najverovatnije nije ni meren. Start trke je bio nepravilan (ako sam razumeo, nešto slično kao kod mlađeg Kijanovića sad ove zime kad je za 11 stotih popravio lični na 60m, no srećom ta trka je kasnije poništena) - officially ratified but rolling start and start delay of 0.08. Takođe, specijalista za 400m koji ima 12 stotih slabiji lični od klasičnog sprintera Nikolića u trci na 200m, da ima bolji lični na 100m se kosi sa granicom zdravog razuma. I najuniverzalniji sprinter svih vremena, Van Nikerk, svetski rekorder na 400m, iako je bio sjajan 100-metraš nije mogao da prismrdi najvećim dostignućima Bolta i ekipe. Ali kod nas, i u sportu i van sporta, sve može da se dogodi.