Alpsko skijanje je ukljuceno u program Zimskih olimpijskih igara tek 1936. u Garmis Partenkihenu. Tada su odrzana takmicenja u kombinaciji u obe konkurencije. Na sledecim igrama u Sent Moricu dodati su spust i slalom, a od 1952. odrzava se i takmicenju u veleslalomu, ali je tada kombincija "izbacena" iz programa igara. Ovaj sistem sa 3 discipline je zadrzan sve do igara u Klagariju 1988. kada se kombinacija vraca u program igara a po prvi put se odrzalo takmicenje u Super veleslalomu (Super G). Zanimljivo je da je sve do igara u Sarajevu, FIS (Medjunarodna skijaska federacija) rezultate sa Olimpijskih igara priznavala kao i Svetsko prvenstvo, pa su osvajacima medalja dodeljene i posebne medalje od strane FIS-a. Poslednja promena je uvedena 2010. kada je ukinuta druga slalomska trka u kombinaciji.
Najtrofejnija nacija u istoriji igara je Austrija koja je osvojila 114 medalja, cak 34 zlatne. Daleko iza njih su Svajcarci koji su osvojili 59 medalja (20 zlatnih),a zatim Francuska sa 45 i SAD sa 44 medalje. Ukupno je 25 zemalja osvajalo medalju (neke vise ne postoje kao SSSR, SFRJ i Cehoslovacka, a Nemacka je imala 3 "oblika" pojavljivanja). Posebno bih istakao uspehe Lihtenstajna koji ima 9 osvojenih medalja, od toga 2 zlatne Hani Vencel iz Lejk Plesida. Medju osvajacima medalja je i Luksemburg za koji je nastupao Mark Djirardeli (Austrijanac po rodjenju), a u egzotiku svakako spadaju odlicja za Spaniju (porodica Ocoa), kao i 2 medalje za juznu hemisferu, srebro za Novi Zeland (Aneliz Koberger u slalomu 1992. u Albervilu) i bronza za Australiju (Zali Stegal u slalomu 1998. u Naganu).
Slovenija je do sada osvojila 7 medalja, 3 bronzane u Lilehameru (Alenka Dovzan u kombinaciji, Jure Kosir i Katja Koren u slalomu), a Tina Maze je osvojila po dve medalje u Vankuveru (2 srebra - veleslalom i super G) i Sociju (2 zlata - spust i veleslalom). Ipak uspenija od njih je Hrvatska sa 10 medalja koje su osvojili Janica i Ivica Kostelic. Janica je bila junakinja igara u Solt Lejk Sitiju sa 3 zlata (kombinacija, veleslalom, slalom) i 1 srebrom (Super G), a u Torinu je svojoj kolekciji dodala zlato u kombinaciji i srebro u Super G-iju. Ivica Kostelic je od Torina osvojio 3 srebra u kombinaciji, a u Vankuveru je uzeo i srebro u slalomu.
SFRJ je osvojla ukupno 2 medalje. Prvenac je bio u Sarajevu kada je Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu, dok je cetiri godine kasnije Mateja Svet osvojla srebrnu medalju u slalomu. Bojan Krizaj je 1980. u veleslalomu za 0.02s osao bez bronze, dok je Mateja Svet u istoj disciplini u Kalgariju bila za 0.08s sporija od Marije Valizer koja je osvojila bronzanu medalju.
Od najuspenijih takmicara treba izdvojiti Tonija Zajlera koji je u Kortini d'Ampeco 1956. osvojio sve 3 zlatne medalje. Isti podvig je napravio i Zan Klod Kili na "domacem" terenu u Grenoblu 1968. Najtrofejniji je Kjetil Andre Omot koji ima ukupno 8 medalja od toga cak 4 zlatne. Kod zena najvise medalja su osvojile Janica Kostelic i Anja Person po 6, ali je Hrvatica najuspeSnija po broju zlatnih medalja kojih ima 4. Vredi pomenuti Hani Vencel koja je u Lejk Plesidu osvojila 2 zlata i srebro.
Zanimljivo je mozda napomenuti da su Ingemar Stenmark i Hani Vencel (osvajaci duplog zlata iz Lejk Plesida) dobili zabranu nastupa u Sarajevu od strane FIS-a zbog direktnog primanja novca od strane sponzora, a tada je jos uvek vazilo pravilo da na olimijskim igrama mogu ucestvovati samo amateri.
#10 Gracias Dios, por el fútbol, por Maradona, por estas lágrimas.
#8 #24
OI 2016/2021
SP 2009/2015
EP 2006/2012/2014/2016/2018
SK 2010/2014
SL 2007/2008/2010/2011/2013/2014/2015/2016/2017/2019
MI 2009/2018
OSVOJILI SMO SVEEEEEE!!!