bowie wrote:Evo gledam IAAF tablice i izgleda da je ex-Yu premala za Sinančevićev projektil. To je najduži hitac na velikim takmičenjima za nekog iz država Balkanske Atletske Federacije uključujući čak i Ukrajinca Bilonoha!!!
Nisam znao to za Ukrajince. Da, i oni su sad Balkanci, pa ih treba računati.
Mislio sam da su Bilonog ili Bagač sigurno imali 21.5m+. Još jedna potvrda Sinančevićevog kvaliteta i daljeg potencijala.
Kolašinac je pre nekoliko godina rekao kako na nekoliko poslednjih OI, za bronzu uopšte nisu trebale neke posebne daljine, 21.20 metara ili mnogo manje. I bio je u pravu, obojio sam crvenom bojom te daljine. U odnosu na ono takmičenje od pre neki dan, sve izgleda smešno. Čak i zlatni hici su većinom bili nestvarno slabi. Neko se povredi, neko dopingovan, malo loša berba i kad se sve sastavi, iz ovog ugla neverovatno slabe daljine. Kad se još setim da je Kolašinac pre 5-6 godina pričao o daljini od 21m, kao da se sad govori o 22 ipo metra.
Barselona 1992: 1. Stulce (21.70), 2. Doehring (
20.96), 3. Lykho (
20.94) ... 7. Perić (20.32)
Atlanta 1996: 1. Barnes (21.62), 2. Godina (
20.79), 3. Bagach (
20.75) ... 8. Perić (20.07)
Sidney 2000: 1. Harju (21.29), 2. Nelson (21.21), 3. Godina (
21.20) ... 16. Perić (19.49)
Atina 2004: 1. Nelson (
21.16), 2. Olsen (
21.07), 3. Martínez (
20.84) ... 32. Perić (18.91)
Peking 2008: 1. Majewski (21.51), 2. Cantwell (
21.09), 3. Armstrong (
21.04) ... 32. Kolašinac (19.01)
Sve se menja brzinom svetlosti. Čak i Štorl, koji je žario i palio do pre par godina sa konstantnim daljinama na oko 21.50m, danas nema šta da traži. Majevski, koji je vezao zlata u Pekingu i Londonu (što je bilo maltene juče), nikad nije bacio preko 22m! Od Londona već kreću velike daljine, koje se pojačavaju u Riju, ali ni blizu astronomskih koje nas očekuju u Tokiju ili koje su bile osamdesetih, a sticajem političkih okolnosti na samo jednim Igrama u toj deceniji.
London 2012: 1. Majewski (21.89), 2. Storl (21.86), 3. Hoffa (21.23) ... 7. Kolašinac (20.71)
Rio 2016: 1. Crouser (22.52), 2. Kovacs (21.78), 3. Walsh (21.36) ... 15. Kolašinac (20.16)
Kugla je prvi put prebacila 18m na OI u Melburnu 1956. godine, a već na sledećim OI u Rimu čak trojica prvoplasiranih (svi Ameri
) su bacili preko 19m. Već u Tokiju 1964. dvojica (Amera) prebacuju 20m i tad se kreće sa ozbiljnim daljinama. Do 1972. godine se čekalo da kugla na OI poleti preko 21m, a čak petorici njih je to pošlo za rukom (pobednik dobacio do 21.18m). I u Montrealu i Moskvi se naravno bacalo preko 21 - Montreal trojica (pobednik Udo Bejer 21.05m), Moskva isto trojica (pobednik Sovjet Vladimir Kiseljov sa 21.35). Finalista u Moskvi je bio Milić, sa daljinom 20.07m zauzeo 8. mesto.
Moskva i LA su bili desetkovani bojkotom, pa ni u LA nije bilo astronomskih daljina.
LA 1984: 1. Andrei (21.26), 2. Carter (21.09), 3. Laut (20.97).
Zato je 1988. godine sve naplaćeno. Poslednje igre pred pad gvozdene zavese. Najjače takmičenje do danas.
1. Timmermann (22.47), 2. Barnes (22.39), 3. Günthör (21.99).
Koliko god da su ovi hici do pre 2-3 godine delovali nestvarno daleki, sve se naglo promenilo i već sad je izvesno da nas u Tokiju očekuje istorijsko finale. Vreme će pokazati kakav je kvalitet današnjih kuglaša, jer sigurno je da će biti i doping suspenzija, koje će revidirati prosečne rezultate velikih finala.