Board index Olimpijske Igre Tokyo 2020

Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Milutinov Tata » 19 Jul 2016, 21:44

Srbija ce kao nezavisna drzava 5. put ucestvovati na Letnjim Olimpjskim Igrama. Nasa zemlja je svoj prvi nastup imala 1912. u Stokholmu. Nakon Prvog Svetskog rata i ujedinjenja juznoslovenskih naroda nasi predstavnici su nastupali za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (od 1929. Kraljevina Jugoslavija). Posle Drugog Svetskog rata ista zemlja, ali drugaciji naziv SFRJ, a poslednji nastup zajednickog tima bivse drzave je bio u Seulu 1988. Na igrama u Barseloni zbog medjunarodnih sankcija koje su obuhvatile i sport nasi predstavnici su nastupali kao "nezavisni" ucesnici (bez drzavnih obelezja) samo u pojedinacnim disciplinama. Od 1996. do 2004. smo nastupali zajedno sa predstavnicima Crne Gore kao SRJ i SCG. Od Pekinga 2008. ponovo nastupamo kao Srbija.

Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina nastupaju samostalno od igara u Barseloni 1992. Sportisti iz Makedonije su 1992. nastupali kao i nasi predstavnici bez drzavnih obelezja kao "nezavisni" ucesnici, a od 1996. nastupaju kao samostalna drzava. Crna Gora je prvi put kao samostalna drzava nastupila u Pekingu 2008. Od Rija 2016. na igrama ucestvuju i sportisti Kosova*, koje je primljeno decembra 2014. u MOK.

Evo ucinka svih drzava sa prostora bivse Jugoslavije:

Srbija (1912, 2008-2016) – 15 medalja 3 6 6

Kraljevina SHS/Jugoslavija (1920-1936) – 8 medalja 3 2 3

SFRJ (1948-1988) – 75 medalja 23 27 25

SRJ/SCG (1992-2004) – 12 medalja 2 5 5

Hrvatska (1992-2016) – 33 medalja 11 10 12
Slovenija (1992-2016) – 23 medalja 5 8 10
Bosna i Hercegovina (1992-2016) – bez medalje
Makedonija (1992-2016) – 1 medalja 0 0 1
Crna Gora (2008-2016) – 1 medalja 0 1 0
Kosovo* (2016) - 1 medalja 1 0 0

Po igrama:

Stokholm 1912:
Srbija (2 predstavnika) -

Antverpen/Anvers 1920:
Kraljevina SHS (15) -

Pariz 1924:
Kraljevina SHS (42) 2 0 0

Amsterdam 1928:
Kraljevina SHS (34) 1 1 3

Los Andjeles 1932:
Kraljevina Jugoslavija (1) -

Berlin 1936:
Kraljevina Jugoslavija (93) 0 1 0

London 1948:
SFRJ (90) 0 2 0

Helsinki 1952:
SFRJ (87) 1 2 0

Melburn 1956:
SFRJ (35) 0 3 0

Rim 1960:
SFRJ (116) 1 1 0

Tokio 1964:
SFRJ (75) 2 1 2

Meksiko Siti 1968:
SFRJ (69) 3 3 2

Minhen 1972:
SFRJ (126) 2 1 2

Montreal 1976:
SFRJ (88) 2 3 3

Moskva 1980:
SFRJ (164) 2 3 4

Los Andjeles 1984:
SFRJ (139) 7 4 7

Seul 1988:
SFRJ (155) 3 4 5

Barselona 1992:
SRJ (52) 0 1 2
Hrvatska (39) 0 1 2
Slovenija (35) 0 0 2

Atlanta 1996:
SRJ (68) 1 1 2
Hrvatska (84) 1 1 0
Slovenija (37) 0 2 0

Sidnej 2000:
SRJ (111) 1 1 1
Hrvatska (88) 1 0 1
Slovenija (74) 2 0 0
Makedonija (10) 0 0 1

Atina 2004:
SCG (87) 0 2 0
Hrvatska (81) 1 2 2
Slovenija (79) 0 1 3

Peking 2008:
Srbija (92) 0 1 2
Hrvatska (105) 0 2 3
Slovenija (62) 1 2 2

London 2012:
Srbija (116) 1 1 2
Hrvatska (110) 3 1 2
Slovenija (65) 1 1 2
Crna Gora (34) 0 1 0

Rio 2016:
Srbija (103) 2 4 2
Hrvatska (87) 5 3 2
Slovenija (60) 1 2 1
Kosovo* (8) 1 0 0

Osvajači zlatnih olimpijskih medalja:

Srbija - 3: Milica Mandić, Davor Štefanek, Vaterpolo

Kraljevina SHS/Jugoslavija - 3: Leon Štukelj

SFRJ - 23: Vaterpolo - 3, Miroslav Cerar - 2, Rukomet (muškarci) - 2, Fudbal - 1, Košarka (muškarci) - 1, Rukomet (žene) - 1, Četverac bez kormilara (Duje Bonačić
Velimir Valenta, Mate Trojanović, Petar Šegvić), Branislav Simić, Đurđica Bjedov, Mate Parlov, Momir Petković, Matija Ljubek, Slobodan Kačar, Kanu dvoklek (Matija Ljubek i Mirko Nisović), Anton Josipović, Vlado Lisjak, Šaban Trstena, Jasna Šekarić i Goran Maksimović - 1

SRJ - 2: Aleksandra Ivosev, Odbojka (muskarci) - 1

Hrvatska - 11: Rukomet (muškarci) - 2, Sandra Perković - 2, Vaterpolo - 1, Nikolaj Pešalov, Giovanni Cernogoraz, Josip Glasnović, Dvojac bez kormilara (Martin i Valent Sinković), Jedrenje - klasa 470 (Šimo Fantela i Igor Marenić), Sara Kolak - 1

Slovenija - 5: Dvojac bez kormilara (Iztok Čop i Luka Špik), Rajmond Debevc, Primož Kozmus, Urška Žolnir, Tina Trstenjak - 1

Kosovo* - 1: Majlinda Keljmendi

U narednim postovima vise o svakoj od "zemalja", naravno najvise ce biti price o nasim ucescima (kako god nam se zvala drzava).
#10 Gracias Dios, por el fútbol, por Maradona, por estas lágrimas.

#8 #24

OI 2016/2021
SP 2009/2015
EP 2006/2012/2014/2016/2018
SK 2010/2014
SL 2007/2008/2010/2011/2013/2014/2015/2016/2017/2019
MI 2009/2018

OSVOJILI SMO SVEEEEEE!!!
User avatar
Milutinov Tata
 
Posts: 29560
Joined: 05 Jun 2011, 04:16
Location: Back to Serbia!

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Milutinov Tata » 20 Jul 2016, 05:59

SRBIJA

Srpski olimpijski klub je osnovan 10. februara 1910. godine, u prostorijama lista Novo vreme, na cetvrtom spratu hotela Moskva u Beogradu. Za direktora je postavljen pesadijski kapetan Svetomir Djukic. Krajem 1911. radja se ideja o ucescu nasih takmicara na Olimpijskim igrama u Stokholmu. Da bi nasi olimpijsci ucestvovali bila je neophodna pomoc vlade Srbije. Djukic se preko Nikole Pasica, tada ministra, obratio predsedniku Vlade Milovanu Milovanovicu za pomoc. Prema prici predsednik Vlade ga je upitao da li ce se tamo vijaoriti nasa zastava, na sta je Djukic odgovorio da hoce i da je spremna zastava duzine 5 metara. Nakon toga predsednik vlade je odobrio sredstva za put u Stokholm, a Pasic potpisao ukaz kojim se dodeljue 4000 tadasnjih dinara. Na zasedanju MOK-a u Stokholmu tokom jula 1912., Srbija je primljen je u clanstvo, a Svetomir Djukic je postao clan MOK-a.

U Stokholmu Srbiju su predsatvlajla dva olimpijca. U trci na 100 metara je nastupao Dušan Milošević, rodom iz Stragara. On je u maju pobedio na kvalifikacionoj trci odrzanoj u Kosutnjaku u vremenu 12s. Osvojio je trece mesto u kvalifikacionoj grupi sa rezultatom 11.6s i nije se plasirao u dalje takmicenje. Milošević je imao peh na startu trke, nastupao je sa velikom temperaturom, a u cilju se onesvestio. Prebacen je u bolnicu gde je utvrdjeno da je otrovan arsenikom. On je sumnjao na Marka Jankovica, Srbina rodom iz Vojvodine koji je nastupao za Madjarsku, a sa kojim je vecerao u menzi. Ostalo je zabelezeno da mu je u bolnicu u posetu licno dosao predsednik MOK-a Pjer de Kuberten sa svojom kcerkom. Nakon povratka iz Stokholma bio je dosta razocaran komentrima u stampi. Vise se nje bavio atletikom, igrao je fudbal za BSK do pocetka rata. Tokom rata bio je uhapsen i zatvoren u logoru u Madjarskoj.

Image

U maratonskoj trci nastupao je je Dragutin Tomašević. Uspeo je da zavrsi trku u vremenu 2h 47min i zauzeo je 37. mesto. I njegov nastup je pratilo odosta kotroverzi. Prema jednoj prici vece uoci trke u menzi pokusali su da ga otruju, ali ga je spasila jedna servirka. Tokom trke, dugo se nalazio blizu vodece grupe i pred sam ulazak u Stokholm, prema svedocenju clanova nase delagacije grupa ljudi ga je svukla sa staze i gurnula u jarak, pa se tada povredio, i kasnije hramljajuci nastavio i zavrsio trku. Za njega je vezana i anegdota iz loklanog kraja, da se trkao od Pozareva do Petrovca sa vozom, popularnim Cirom i pobedio. Tokom narednih godina vec je poceo pripreme za Olimpijske ige koje su trebale biti odrzane u Berlinu 1916., ali pocetak rata je sve to zaustavio. Oktobra 1915. godine mobilisan je kao narednik u vojsku. Ubrzo je tesko ranjen u borbi sa austro-ugarskom vojskom na brdu Bubanj kod Pozarevca. Preminuo je u selu Rašanac, a sahranjen je u rodnom selu Bistrici, kod Petrovca na Mlavi. Imao je samo 25 godina.

Image

Za maratonsku trku bio je prijavljen jos jedna nas takmicar, seljak iz Žarkova, Živko Nastić, koji je kao drugi zavrsio kvalifikacionu trku odrzanu sredinom maja na relaciji Obrenovac - Beograd (Kosutnjak). Na zalost on nije mogao da otputuje za Stokholm, po jednoj prici nije bilo sredstava za njega, a po drugoj, kralj Petar Karadjordjevic je licno stopirao njegov odlazak u strahu da se tamo nece snaci i da nece reprezentovati Srbiju na pravi nacin. Nastić je inace vazio u to vreme za jednog od najboljih dugoprugasa u Srbiji. Bio je ucesnik svih ratova pocetkom dvedesetog veka. Danas jedna ulica na Cukarici, u njegovom Žarkovu, nosi naziv po njemu.

Image

Ipak pomenuo bih i jos jednog Srbina, koji je nastupao na prvim Olimpijskim igrama odrzanim u Atini 1896. Momčilo Tapavica, rodjen u Backoj u selu Nadalj kod Srbobrana, nastupajuci za Madjarsku osvojo je bronzanu medalju u tenisu. Koliko je bio svestran svedoci da je jos nastupao u rvanju i dizanju tegova. Vecu slavu je stekao kasnije kao arhitekta, zgrada Matice srpske u Novom Sadu je izgradjena po njegovom nacrtu, kao i stari zeleznicki most u Novom Sadu. Deo zivota je proveo u Crnoj Gori gde je takodje iza sebe ostavio nekoliko reprezentativnih zdanja. Ziveo je u Herceg Novom, koji mu se oduzio spomen plocom postavljenom na stogodisnjicu njegovg ucesca na Olimpijskim igrama.

Image

Image

Iako nije imala nijednog predstavnika na prvim modernim Olimpijskim igrama u Atini 1896., srpska zastava se vijorila medju zastava ucesnica jer je kralj Aleksandar Obrenovic bio jedini "strani" vladar koji je kao gost grckog kralja prisustvovao igrama. Uz njega se u delegaciji nalazio i Zivojin Misic, koji je kasnije bio povezan sa kapetanom Djukicem (prica je da se Djukic udvarao Misicevoj kcerki), pa je moguce da je Djukic preko Misica bio upoznat sa detaljima vezanim za same Olimpijske igre, pa je mozda i to uticalo da bude jedan od glavnih inicijatora osnivanja Srpskog olimpijskog kluba.
#10 Gracias Dios, por el fútbol, por Maradona, por estas lágrimas.

#8 #24

OI 2016/2021
SP 2009/2015
EP 2006/2012/2014/2016/2018
SK 2010/2014
SL 2007/2008/2010/2011/2013/2014/2015/2016/2017/2019
MI 2009/2018

OSVOJILI SMO SVEEEEEE!!!
User avatar
Milutinov Tata
 
Posts: 29560
Joined: 05 Jun 2011, 04:16
Location: Back to Serbia!

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby octopus » 20 Jul 2016, 07:05

BiH sa dvocifrenim brojem sportista na OI u Riju
Bosna i Hercegovina, republika koja je u vrijeme bivše SFR Jugoslavije imala niz osvajača olimpijskih medalja, 24 godine nakon sticanja nezavisnosti i dalje čeka svoje prvo olimpijsko odličje.

I ne samo to kako su godine prolazile olimpijski tim BiH imao je sve manje sportista, a i očekivanja uoči najveće sportske smotre bivala su sve manja. Konačno ove godine u Rio de Janeiru, BiH će imati dvocifreni broj sportista u svom timu za Ljetne olimpijske igre, prvi put nakon Barcelone 1992. godine. Uz to po prvi put i ozbiljnog kandidata za osvajanje jedne od olimpijskih medalja. Riječ je o atletičaru Amelu Tuki, koji je prošle godine osvojio bronzu u trci na 800 metara na Svjetskom prvenstvu u Pekingu, a u Monacu istrčao najbolje vrijeme prošle sezone 1:42,51 minut.

Ove godine Tuka očigledno tempira formu za najveće takmičenje na kojem jedan sportista može nastupiti, Ljetnim olimpijskim igrama. Nije previše nastupao, a na Evropskom prvenstvu u Amsterdamu osvojio je četvrto mjesto, što je sjajan rezultat, ali vidjelo se da u Tuki ima još jako puno rezerve. Osim njega BiH će u Riju predstavljati: Hamza Alić, Kemal Mešić, Lucia Kimani, Mesud Pezer (svi atletika), Larisa Cerić (džudo), Damir Džumhur (tenis), Tatjana Đekanović (streljaštvo), Amina Kajtaz i Mihajlo Čeprkalo (oboje plivanje).

- Najbolji rezultat šesto mjesto u Sydneyu -

Najbolji rezultat na Olimpijskim igrama koji BiH pamti i dalje je šesto mjesto strijelca Nedžada Fazlije na igrama u Sydneyu 2000. godine. No, u OK BiH se nadaju da će neko od deset sportista bh. olimpijskom tima nadmašiti taj rezultat u Riju. Posebno zbog činjenice da u bh. timu za Rio ima najviše sportista u istoriji sa ispunjenom olimpijskom normom, njih čak šest.

„Sa plivačima Aminom Kajtaz i Mihajlom Čeprkalom zaključena je čista od deset bh. sportista za Rio de Janeiro. Kada se uzmu u obzir uvjeti u kojima egzistiraju naši sportisti zadovoljni smo činjenicom da će ih u Riju biti deset. To je skoro dvostruko veći broj nego prije četiri godine u Londonu. Još kada pogledamo rezultate i vidimo da nikada nismo imali više sportista sa ispunjenim olimpijskim normama, onda zaista možemo reći da je ovo najjači olimpijski tim u istoriji BiH“, zadovoljno je pričao za Anadolu Agency (AA) Kvesić.

Svakako da je Tuka najveći adut BiH u Rio de Janeiru i da se od njega očekuje najbolji rezultat. No, nije isključeno da i neko od ostalih sportista iznenadi. To se posebno odnosi na atletiku, sport u kojoj BiH ima pet predstavnika.

„S obzirom da su naši sportaši u ovom olimpijskom ciklusu ostvarili izuzetne rezultate očekujemo da će nas obradovati u Riju, posebno jer znamo da je načelu tima Tuka sa svojim fantastičnim rezultatima. Naravno, nastojimo da što manji pritisak stvaramo oko Tuke. On je dokazao da je izuzetan vrhunski sportaš i sigurni smo da će dati sve od sebe da ostvari što bolji rezultat. Bezo obzira hoće li osvojiti medalju ili ne OK BiH će stajati uz njega, kao i uz sve ostale naše olimpijce“, jasan je Kvesić.

Prvi čovjek Olimpijskog komiteta BiH kaže da su pokrili 50 posto troškova, od 400.000 KM koliko će koštati nastup bh. sportista u Riju.

„Uspjeli smo pokriti polovinu troškova, a za ostatak očekujemo da ćemo imati pomoć Ministarstva civilnih poslova, kao i resornih entitetskih ministarstava. Naravno, uzdamo se i u naše vjerne sponzore, koji su nam nesebično pomagali svih ovih godina“, završio je Kvesić.

Olimpijski tim BiH za Rio 2016: Amel Tuka, Hamza Alić, Kemal Mešić, Mesud Pezer, Lucia Kimani (atletika), Damir Džumhur (tenis), Larisa Cerić (džudo), Tatjana Đekanović (streljaštvo), Amina Kajtaz i Mihajlo Čeprkalo (plivanje). Zvanično predstavljanje bh. olimpijskog tima biće upriličeno 26. jula u prostorijama Olimpijskog komiteta BiH u Sarajevu. Zastavu BiH na otvorenju igara nosiće atletičar Amel Tuka, koji ima najbolje rezultate u ovom olimpijskom ciklusu. Uz bh. sportiste u Brazil će otputovati devet trenera, šef misije i njegov zamjenik, press ataše i fizioterapeut, kao i tri člana Predsjedništva OK BiH u kojem su uz Kvesića, Siniša Kisić i Izet Rađo.

- Sportisti BiH na ljetnim Olimpijadama -

Barcelona 1992 – deset sportista: Mirjana Horvat (streljaštvo), Mirsada Burić, Kada Delić, Dragan Mustapić, Zlatan Saračević (atletika), Janko Gojković, Anja Magetić (plivanje), Vlado Paradžik (džudo), Aleksandar Đurić (kajak-kanu) i Mehmed Skender (dizanje tegova).

Atlanta 1996 – devet sportista: Kada Delić, Islam Đugum (atletika), Davor Vlaškovac (džudo), Fahrudin Hodžić (hrvanje), Samir Karabašić (kajak), Janko Gojković, Dijana Kvesić (plivanje), Faruk Hodžić (stoni tenis) i Nedžad Fazlija (streljaštvo).

Sydney 2000 – devet sportista: Elvir Krehmić, Đuro Kodžo, Dijana Kojić, Željko Petrović (atletika), Arijana Jaha (džudo), Janko Gojković, Željko Panić (plivanje) i Nedžad Fazlija (streljaštvo).

Atina 2004
– devet sportista: Jasminka Guber, Jasmin Salihović (atletika), Amel Mekić (džudo), Emir Šarganović (kajak), Željko Panić (plivanje), Srđan Miličević (stoni tenis), Zoran Prerad (taekwondo), Mervana Jugić-Salkić (tenis) i Nedžad Fazlija (streljaštvo).

Peking 2008 – pet sportista: Hamza Alić, Lucia Kimani (atletika), Amel Mekić (džudo), Nedim Nišić (plivanje) i Nedžad Fazlija (streljaštvo).

London 2012 – šest sportista: Kemal Mešić, Lucia Kimani (atletika), Ensar Hajder, Ivana Ninković (plivanje), Amel Mekić (džudo) i Nedžad Fazlija (streljaštvo).

N1
User avatar
octopus
 
Posts: 5212
Joined: 24 Jun 2014, 07:36

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby the_trooper_rs » 20 Jul 2016, 08:56

Izbacili su sa spiska za Sidnej Zorana Novakovica, o kom sam pisao na temi Repiblika Srpska. Od 50ak takmicara bio je u sredini oko 25og mjesta u gadjanju glinenih golubova.
User avatar
the_trooper_rs
 
Posts: 1136
Joined: 23 Apr 2015, 15:30

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 20 Jul 2016, 09:43

Bravo za pokretanje ovog posta, taman dok ne pocnu nadmetanja da se podsetimo ranijih nastupa nasih sportista na OI.

Primetio sam da kod spiska zlatnih medalja na igrama nedostaju zlata koja su za SRJ osvojili Aleksandra Ivosev 1996. i odbojkasi 2000. godine.

Takodje, mislim da je tacan broj nasih sportista koji su nastupali na OI u Sidneju 2000. godine bio 111, a ne 109.

Iz ovih podataka se vidi koiko smo generalno podbacivali na svim olimpijadama od raspada SFRJ, kada su i Hrvati i Slovenci ostvarili bolje bilanse od nas. Nadamo se da cemo nakon ovih igara stvari ispraviti u nasu korist.
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby octopus » 20 Jul 2016, 09:52

Slazem se, tema je super.

Hrvati su i dalje favoriti u odnosu na nas, ali neuporedivo blazi nego na tri prethodne OI. Oni uvek imaju neke ultra jake adute za zlato, ali ovaj put i mi smo tu, konacno. Slovenci dosta slabiji nego pre, iako su i dalje strasni obzirom na velicinu drzave. Izgleda da im se ogromna ulaganja u zimski sport polako odrazavaju na blagi pad u letnjim sportovima. Ostali imaju jednog ili nijednog ozbiljnog kandidata za medalju.
User avatar
octopus
 
Posts: 5212
Joined: 24 Jun 2014, 07:36

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Dylam Dop » 20 Jul 2016, 10:05

[quote=“Milutinov Tata“]Za njega je vezana i anegdota iz lokalnog kraja, da se trkao od Pozareva do Petrovca sa vozom, popularnim Cirom i pobedio.[/quote]

hehe, znaci odavde su munuli ideju za jednu od najlegend. scena iz „Lajanja na zvezde“!? :biggrin:

Inace, u osvit samog modernog olimpizma na prelazu iz 19. u 20. vijek i u to WW1-predratno vrijeme mislim da su dugoprugasi ispred svih uzivali ogroman ugled u svojoj okolini i slavljeni kao lokal-heroji .. Npr. i u 'Gallipoli'-u je “trk do poslednjeg daha“ bio osnovni lajtmotiv citave storije..


@BiH olimpijci

Fin curetak ova mala Teslicanka Djekanovic :)

Spoiler: pokaži
Image
User avatar
Dylam Dop
 
Posts: 7160
Joined: 11 Apr 2015, 21:17

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 20 Jul 2016, 10:53

Iskopah ovih dana neke prastare novine i nadjoh na tuzan i zanimljiv detalj.
Vecina nas malo starijih se seca velike nepravde i ponizenja koja su nam naneti pred OI 1992. godine u Barseloni. Tada je bukvalno dva dan pred pocetak igara saopsteno nasima da na igrama mogu da ucestvuju samo u pojedinacnim sportovima, pod neutralnim belim olimpijskim obelezjima i bez ucesca u svecanom defileu prilikom ceremonije otvaranja igara. Znamo da su nasi nazalost bili pristali na ovakvo silovanje (koliko je ovakav odluka bila tendenciozno inspirisana zaviscu najbolje se vidi iz detalja da je pod ekipnim sportom bila smatrana nasa atletska stafeta 4x400m, koja je godinu dana ranije na svetskom prvenstvu trcala ispod tri minuta i bila cetvrta na svetu i njoj je bilo zabranjeno ucesce; ali je biciklistickom timu za ekipnu voznju koji nije ugrozavao niciju medalju istovremeno bilo dozvoljeno da se takmici) i da smo na tim OI ipak bili uzeli tri medalje u streljastvu.

Ono sto je siroj javnosti mozda ostalo u senci ili izbledelo iz secanja jesu sastavi nasih ekipa kojima je bio zabranjen nastup, a posto sam naleteo na njih, zelim da ih podelim sa sirom formuskom javnoscu, jer se tek kada se vidi kome je bilo zabranjeno ucesce uvidja kolika je steta i nepravda bila naneta nasem sportu. Dakle:


Muska kosarka: Aleksandar Djordjevic, Predrag Danilovic, Zarko Paspalj, Zoran Savic, Vlade Divac, Zoran Sretenovic, Zoran Radovic, Slobodan Jankovic, Dejan Bodiroga, Branislav Prelevic, Radenko Dobras, Slavisa Koprivica, Mirko Milicevic, Zeljko Rebraca, Zoran Stevanovic i Rastko Cvetkovic (cetvorica igraca bi otpala). Selektor: Dusan Ivkovic.

Zenska kosarka: Andjelija Arbutina, Sladjana Golic, Bojana Milosevic, Mirjana Jovanovic, Nina Bjedov, Milanka Nedovic, Eleonora Vild, Gordana Bogojevic, Mensura Hadzic, Danijela Ilic, Marina Velimirovic, Snezana Pavlovic, Sanja Vesel, Lidija Antic i Sanja Lancos (tri igracice bi otpale). Selektor: Zoran Kovacic.

Vaterpolo: Aleksandar Sostar, Milan Tadic, Vladimir Vujasinovic, Goran Radjenovic, Predrag Zimonjic, Vaso Subotic, Veljko Uskokovic, Dusko Cirkovic, Mirko Vicevic, Igor Gocanin, Igor Milanovic, Dusan Popovic, Viktor Jelenic, Nikola Ribic i Zeljko Vicevic (dva igraca bi otpala). Selektor: Nikola Stamenic.

Muski rukomet: Goran Stojanovic, Dejan Peric, Zoran Djurdjic, Vladica Spasojevic, Dragan Skrbic, Senjanin Maglajlija, Predrag Perunicic, Rastko Stefanovic, Aleksandar Knezevic, Nedeljko Jovanovic, Nenad Perunicic, Igor Butulija, Goran Arsenic, Goran Stupar, Davor Peric i Nikola Adzic. Selektor: Jezdimir Stankovic.

Zenski rukomet: Branka Jovanovic, Marijana Bulatovic, Zagorka Bastovanovic, Dragana Pesic, Mileva Jelaca, Svetlana Kitic, Ljiljana Knezevic, Stana Vukovic, Olga Sekulic, Aleksandra Djurovic, Stanica Gole, Dragica Djuric-Krstic, Ljiljana Markovic, Svetlana Antic, Indira Jakupovic i Katica Ljeskovic. Selektor: Milorad Milatovic.


Iako sam tada bio klinac, mislim da bi od ovih pet ekipa, najmanje dve uzele medalje.

Posebno bi zanimljivo bilo na kosarkaskom turniru, tj. kako bi izgledao nas mec protiv Drim tima 1 ili sta bi bilo protiv Hrvata za koje je jos uvek igrao Drazen i koji su u tom momentu ipak bili za nijansu iskusniji i jaci sastav.

Uglavnom, bilo, ne ponovilo se!
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Milutinov Tata » 20 Jul 2016, 15:30

@Foteljas

Hvala sto si premetio da nedostaju zlata za SRJ, ispustih da ih napisem juce, dodato. Ovo za Sidnej cu proveriti pa ako treba ispraviti.

Kada budem pisao o ucescima SRJ bas cu se osvrnuti na te nase timske selekcije koje su "stopirane". Bilo je tu materijala za medalje, ali sve je to na zalost SBBKBB.

Sto se bilansa medalja tice interesatno je da Srbija, Hrvatska i Slovenija su tek 2008 u zbiru (pre)stigli bilans SFRJ iz Seula. Po brojkama ispada da su se nasi dobro drzali dok smo jos uvek bastinili SFRJ podlogu (mada je sve to bilo bas "mrsavo"), ali u ovom veku kada do izrazaja dolazi "strategija" i rad svake zemlje pojedinacno, mi smo losiji i od Hrvata i od Slovenaca, sto je zabrinjavajuce, ali nadam se da ce se stvari okrenuti sada.

Ubacio sam u pricu u ucescima Srbije na OI pre Prvog svetskog rata i deo o nasem "ucescu" u Atini 1896. Ovde cu samo da kopiram taj deo, za one koji se nece vracati na taj post.

Iako nije imala nijednog predstavnika na prvim modernim Olimpijskim igrama u Atini 1896., srpska zastava se vijorila medju zastava ucesnica jer je kralj Aleksandar Obrenovic bio jedini "strani" vladar koji je kao gost grckog kralja prisustvovao igrama. Uz njega se u delegaciji nalazio i Zivojin Misic, koji je kasnije bio povezan sa kapetanom Djukicem (prica je da se Djukic udvarao Misicevoj kcerki), pa je moguce da je Djukic preko Misica bio upoznat sa detaljima vezanim za same Olimpijske igre, pa je mozda i to uticalo da bude jedan od glavnih inicijatora osnivanja Srpskog olimpijskog kluba.
#10 Gracias Dios, por el fútbol, por Maradona, por estas lágrimas.

#8 #24

OI 2016/2021
SP 2009/2015
EP 2006/2012/2014/2016/2018
SK 2010/2014
SL 2007/2008/2010/2011/2013/2014/2015/2016/2017/2019
MI 2009/2018

OSVOJILI SMO SVEEEEEE!!!
User avatar
Milutinov Tata
 
Posts: 29560
Joined: 05 Jun 2011, 04:16
Location: Back to Serbia!

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 20 Jul 2016, 16:29

Kada budem pisao o ucescima SRJ bas cu se osvrnuti na te nase timske selekcije koje su "stopirane". Bilo je tu materijala za medalje, ali sve je to na zalost SBBKBB.


Odlicno, jedva cekam(o).
Ja sam poceo nesto da piskaram za Atlantu 1996, ali necu onda da ti oduzimam posao. :biggrin:


Sto se bilansa medalja tice interesatno je da Srbija, Hrvatska i Slovenija su tek 2008 u zbiru (pre)stigli bilans SFRJ iz Seula. Po brojkama ispada da su se nasi dobro drzali dok smo jos uvek bastinili SFRJ podlogu (mada je sve to bilo bas "mrsavo"), ali u ovom veku kada do izrazaja dolazi "strategija" i rad svake zemlje pojedinacno, mi smo losiji i od Hrvata i od Slovenaca, sto je zabrinjavajuce, ali nadam se da ce se stvari okrenuti sada.


Da, ovo prvo jeste kada se tako gleda. Mada, zaboravljas da se kvalitet domacih prvenstava u malim pojedinacnim sportovima u svim drzavama sukcesorkama oslabio (dok je kod mase drzava pogotovu na Zapadu ojacao), a kod ekipnih pojavilo se vise drzava koje konkurisu za medalje, ali kvalitet tih reprezentacija se u principu razvodnio. Jer da je ostala SFRJ, mislim da bi ona verovatno od 1996. redovno uzimala zlata u vaterpolu, obe konkurencije rukometa, a vrlo verovatno bi pala i zlata u kosarci jos tamo 2000. i 2004. godine, a i u odbojci, zenskoj kosarci, pa i muskom fudbalu bi stalno bili medju favoritima.
Sto se drugog tice, glavni uzrok je bad karma koja nas je pratila, ali nadamo se da ce se to sada promeniti i sto kazes, da pokusamo da pojurimo makar Slovence, jer su nam Hrvati vec znacajno odmakli.
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby jabukamen » 21 Jul 2016, 04:32

Foteljas wrote:Muska kosarka: Aleksandar Djordjevic, Predrag Danilovic, Zarko Paspalj, Zoran Savic, Vlade Divac, Zoran Sretenovic, Zoran Radovic, Slobodan Jankovic, Dejan Bodiroga, Branislav Prelevic, Radenko Dobras, Slavisa Koprivica, Mirko Milicevic, Zeljko Rebraca, Zoran Stevanovic i Rastko Cvetkovic (cetvorica igraca bi otpala). Selektor: Dusan Ivkovic.

Posebno bi zanimljivo bilo na kosarkaskom turniru, tj. kako bi izgledao nas mec protiv Drim tima 1 ili sta bi bilo protiv Hrvata za koje je jos uvek igrao Drazen i koji su u tom momentu ipak bili za nijansu iskusniji i jaci sastav.


Secam se da sam nedavno video sliku ove ekipe i sve igrace prepoznas iz prve osim jednog koji mi je bio totalno nepoznat i onda na osnovu spiska skontam da je to bio Dobras, ali nema sanse da bi se setio, vec mi se motalo po glavi da je to neki drugar kog su pustili da se slika u reprezentativnom dresu. :biggrin:

Koliko god me dusa bolela zbog neigranja meca YU-USA toliko me je bolelo i sto nisu igrali SRJ-HR. Mislim da bi u oba meca nasi imali prilicne sanse. Jesu tu bila sva imena koja su bila, ali je Ptica sve vreme lezao pored klupe zbog isijasa, Medzik je koristio turnir kao promociju da i bivsi igraci zarazeni aidsom mogu igrati, a MJ je trenirao igrajuci golf i oni su svi bili na 10%, tada je Barkley bio za klasu bolji od svih njih. Protiv Alanovica i Arapovica je to moglo proci, protiv najjace i najuigranije "amaterske" ekipe svih vremena veliko pitanje.

Isto tako i kod poredjenja SRJ-HR ne bih poredio igrace po pozicijama jer je kosarka kompleksnija od toga, nisu ni 10 godina kasnije Jaric i Gurovic bili bolji od Berona Dejvisa i Pola Pirsa pa smo ih ipak dobili. Hrvati nikad nisu imali timski duh kao u fudbalu ili rukometu i njihova reprezentacija je po imenima i pre 5 ili 3 godine jaca od nase (mozda je i sada, ali bih se uvek kladio na nas), ali kazu da je jaca vojska magaraca koju predvodi lav nego vojska lavova koju predvodi magarac (ne vredjam Skansija, ali zna se da su srpski treneri klasa iznad hrvatskih), oni su tada jedva pobedili Ruse, a mi smo u odnosu na reprezentaciju iz `95 bili slabiji za tri godine starijeg Bodirogu, ali smo bili i jaci za tri godine mladjeg Paspalja koji je tada bio zver kom je bilo nista da svakom ubaci 40 sto `95 ili godinu kasnije vise nije mogao, pa najbolji bekovski par Evrope koji je koji mesec pre toga uzeo titulu sampiona Evrope, pa Divac i Savic, momci koji bi svakog postovali, ali ne i plasili.
"Da imamo život, sport bi nam bio zabava a ne patologija." Sloba Milošević twitter.
jabukamen
 
Posts: 2527
Joined: 24 Mar 2011, 13:50

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 21 Jul 2016, 09:45

Da je ostala SFRJ, mozda bi ta reprezentacija u punom sastavu i imala 1% sansi da dobije Drim tim 1, ovako dve polovine svaka za sebe ne bi imale ama bas nikakve sanse.

Sto se nas i Hrvata tice, oni bi verovatno bili u prednosti zbog veceg iskustva, jer su njihovi igraci ipak bili stariji i imali su vise meceva za reprezentaciju od nasih. Mozda je njihova startna petorka bila nesto jaca, ali mislim da smo mi imali generalno ujednaceniji sastav po kvalitetu, mladji po godinama i stoga zeljan dokazivanja. Mada, lepo je neko napisao, pitanje je da li bi se mec uopste i igrao, a ako bi poceo, da li bi bio priveden kraju.
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 21 Jul 2016, 11:32

Ako nekoga zanima, moj osvrt na olimpijske igre 1996. u Atlanti, izvinjavam se sto postujem dva puta zaredom i ako sam malo oduzio, a posebno Milutinovom Tati ako sam mu uzeo posao:

Dakle:

Nasa prva prava olimpijada nakon skidanja sankcija, koje se u principu vrlo dobro secam, jer je usledila nakon tuznih igara u Barseloni koje sam vec opisao. U to doba bio sam tinejdzer lozana na sport, pratio sam sva moguca i nemoguca domaca i strana takmicenja i mislim da sam napamet znao sve svetske rekorde u atletici i znacajan broj u plivanju. Posto su vecinu mog drustva cinili slicni profili, nije ni cudo sto sam jedva cekao da ovo takmicenje pocne, napaljen do maksimuma. Naravno, skoro pa svako od nasih 69 sportista za mene je predstavljao favorita za medalju, a ove igre sam pratio 18-20 sati dnevno, sa pauzama za jelo i spavanje. Iako sam ostao deprimiran nasim krajnjim bilansom medalja, ispostavice se da su to i po broju medalja i po generalnom utisku jos uvek ostale nase najuspesnije igre od raspada SFRJ do danas.


Od nasih, olimpijadu je obelezila Aleksandra Ivosev. Sitna devojka kratke kose, za koju mi se cini da ni pre ni posle toga nije napravila znacajniju karijeru u streljastvu, a i u Atlantu je otisla preko kvote koju su obezbedili muski stelci. Ali tamo je zablistala punim sjajem. Najpre je vec prvog dana uzela bronzu u gadjanju vazdusnom puskom. Medjutim, jos veci uspeh postigla je par dana kasnije, kada je u trostavu MK puskom osvojila ubedljivo prvo mesto, koliko se secam imala je na kraju cak punih 5-6 krugova vise od drugoplasirane, a postavila je i rekord igara. Uglavnom, cini mi se da je za ovaj podvig dobila stan u Novom Sadu, ali mislim da posle vise nije imala nekih posebnih uspeha.
Strelci su definitivno bili najbolja nasa ekipa u pojedinacnim sportovima, o cemu svedoci jos nekoliko dobrih plasmana. Jasna Sekaric je u gadjanju vazdusnim pistoljem osvojila 4. mesto, iako je finale gadjala odlicno (postavila rekord igara), medalja je izmakla usled losijeg pucanja u kvalifikacijama (koliko ova zena generalno nije imala srece na OI, to je neverovatno). Slicno joj se ponovilo i u MK pistolju, gde je i pored dobrog pucanja u finalu osvojila tek 6. mesto. Obrnuto je bilo sa Goranom Maksimovicem, koji je slabim nastupom u finalnom delu izgubio bronzu i zavrsio tek kao cetvrti. Pored pomenutih u jedino je jos Aranka Binder imala zapazeniji rezultat sa 9. mestom u vazdusnoj pusci.

Kosarkasi su u Atlantu dosli kao zvanicni prvaci Evrope i opravdali su velika ocekivanja koja su pred njih bila postavljena. U grupnoj fazi samo je u prvom susretu sa Grcima bilo pomalo neizvsno, ali smo ipak pobedili, da bi zatim usledila prava igra „plavog drim tima“ koji je pred sobom u grupi pregazio Australiju, Juznu Koreju, Brazil i Portoriko, u proseku sa po nekih 15-20 poena razlike. U cetvrtfinalu su odigrali egzibicioni mec protiv Kine koja je pobedjena sa cak 67 poena razlike (osam godina kasnije mnogi ce se sa zaljenjem secati ovog podatka), da bi nas u polufinalu sacekali Litvanci zeljni revansa za poraz godinu dana ranije u finalu EP. Polufinalna utakmica razlikovala se totalno od one iz 1995, igrale su se jake odbrane o cemu je svedocio mali broj poena, ali nasi su u takvoj igri bili bolji, totalno su odsekli Marculjonisa, a zeleni cini mi se da nam u zadnja dva minuta nisu dali ni poen i nasi su rutinski priveli mec kraju sa 66-58. U finalu nas je cekao Dream Team 3, kombinacija prva dva, po mnogima drugi najkvalitetniji sastav ikada u istoriji kosarke, sa centarskom rotacijom Robinson-Olejdzuvon-O Nil, sa Skoti Pipenom, Redzi Milerom, Gerijem Pejtonom, Dzonom Stoktonom, Karlom Melounom...! Nasi se nisu uplasili i otvorili su sasvim dobro, Zarko Paspalj je odigrao verovatno poluvreme karijere, Amerikanci bili pomalo konfuzni, a mi smo u 10. minutu poveli sa 21-14. No, usled losije igre Divca i Danilovica i odsustva adekvatnih izmena sa klupe, nasi pocinju da padaju, a SAD do poluvremena preuzimaju vodjstvo ali svega 43-38. U nastavku, nasi su se drzali jos nekih pet minuta, ali onda Divac dobija peti faul, Djordjevic ipak pogadja trojku kojom prilazimo na samo 50-51 u 26. minutu (Loncar u egzaltaciji sa klupe baca sok na teren, utakmica se prekida na par minuta), ali to je bio poslednji trzaj nasih, Ameri nas lome kontrama i spustanjem lopte na centre prave velike serije, tako da se mec zavrsio sa nezasluzeno visokih 69-95 za njih. I do danas su ostala pitanja sta bi bilo da se Zoran Savic prethodno nije povredio, da se Divac nije brzo napunio licnim greskama, da je Danilovic odigrao makar malo bolje, da nismo izmasili cak 17 slobodnih bacanja... ali verovatno bi samo izgubili nekom pristojnijom razlikom, jer jos nismo bili u stanju da se adekvatno nosimo sa njima. Za sada poslednju medalju u kosarci na OI osvojio je zaista sjajan skup igraca i tesko je predvideti da li cemo u neko dogledno vreme imati bolju ekipu: Dejan Bodiroga, Predrag Danilovic, Sasa Obradovic, Nikola Loncar, Zarko Paspalj, Miroslav Beric, Aleksandar Djordjevic, Zeljko Rebraca, Vlade Divac, Zoran Savic, Dejan Tomasevic i Milenko Topic, sa Zeljkom Obradovicem kome je to bila prva medalja kao selektoru.

Ako je kosarkasima medalja bila imperativ, za odbojkasku selekciju to svakako nije bio slucaj. Momci koji su godinu dana ranije na evropskom prvenstvu uzeli bronzanu medalju, kvaliikovali su se za OI tek iz drugog kvalifikacionog turnira postigli su veliki uspeh vec samim plasmanom na igre, ali se videlo da imaju potencijala i da ce u buducnosti daleko dogurati. Na samom startu igara pobedili su Ruse sa 3-1 i tako im vratili za poraz u kvalifikacijama pocetkom godine. Zatim su usledile dve lagane pobede protiv Juzne Koreje i Tunisa, kojima je obezbedjeno ucesce u cetvrtfinalu. A onda je usledio sok kada je javljeno da je Dejanu Brdjovicu preminuo jednogodisnji sin, sto je znacio da cemo ostatak turnira igrati bez njegove pomoci. Porazi od tada neprikosnovenih ekipa Italije i Holandije znacili su da cemo u cetvrfinalu igrati protiv zvanicnih olimpijskih sampiona Brazilaca. Nasi su odigrali prva dva seta fantasticno, dopustili protivniku svega po 5-6 poena, da bi u trecem pali, cetvrti izgubili na razliku, iako su imali mec loptu, ali su peti opet odigrali odlicno i uspeli da pobede 3-2 na kraju i plasman u polufinale. Tu su nas opet sacekali Italijani, kojima smo pruzili nesto jaci otpor, ali je to bilo dovoljno za poraz od 1-3. U mecu za bronzu usledio je nov susret sa Rusima i uz novu sjajnu igru (istakao se rezervista Djordje Djuric) pobedom od 3-1 momci su doneli prvu medalju u odbojci na olimpijadama. Igrali su Djordje Djuric, Vladimir Batez, Zeljko Tanaskovic, Dejan Brdjovic, Zarko Petrovic, Djula Mester, Slobodan Kovac, Nikola i Vladimir Grbic Rajko Jokanovic, Andrija Geric i Goran Vujevic sa trenerom Zoranom Gajicem.

Zapazeni nastup na OI imao je jos veciti nedoreceni atleticar Dragutin Topic. Iako je vec tada umeo debelo da nervira javnost time sto bi na domacim terenima ocas posla umeo da preskoci 2,30 i vise, a na zvanicnim turnirima bi se utronjao i neretko nije uspevao cak ni da preskoci kvalifikacionu normu i udje u finale, ovoga puta nazalost nije imao srece. U finalu je skakao sjajno, sve visine zajedno sa 2,32 preskakao je sigurno iz prvog pokusaja, ali to su cinili i ostali rivali: Ostin, Partika, Smit, Hoen... uglavnom, sledecu visinu od 2,35 preskocila su prva dvojica pomenutih, Topic je rusio dva puta, ali to su radili i ostali, ali je onda Britanac Smit kao poslednji u nizu preskocio iz drugog pokusaja. Time je udesio sve ostale, koji su sada da bi uzeli medalju morali da preskoce 2,37 bez prava na gresku, ali su redom otpadali. Topic je kao poslednji uhvatio zalet, izveo zaista sjajan skok (mislim da je skocio bar nekih 10 cm iznad letvice), ali je u padu samo ovlas zakacio listom noge, taman toliko da letvica padne i ostavi ga na cetvrtom mestu. Pored Topica, zapazen nasup imao je i Dragan Peric koji je usao u finale bacanja kugle, cak i uspeo da udje u drugi krug, ali dalje od 8. mesta nije mogao. Za razliku od danasnjih hodaca, Aleksandar Rakovic nije isao kao turista i zauzeo je 11. mesto.

Od ostatka ekspedicije, najvece razocaranje priredili su vaterpolisti. Gromoglasno je najavljivan povratak na najvise, pobednicko postolje, VSJ je prodavao nekakve srecke „zlato u Atlanti“, Igor Milanovic se reaktivirao specijalno za igre i data mu je cast da nosi zastavu na ceremoniji otvaranja igara. Medjutim, vec pre igara doslo je do sukoba izmedju predsednika VSJ Zeljka Simica (seca li se neko ove pojave iz javnog zivota) i selektora Stamenica, koji se zavrsio tako sto je ovaj drugi oteran, pa je za selektora postavljen Dragan Andric. Vec u prvim mecevima na turniru videlo se da dosta toga skripi u igri nase reprezenacije, da i pored pobeda igramo nepovezano i nervozno protiv daleko slabijih rivala kao sto su Holandija i Nemacka, a takva igra se nastavila i protiv Spanaca i Rusa (sa kojima smo igrali nereseno). U poslednjem kolu Madjari su nam ocitali pravu lekciju i gurnuli na drugo mesto u grupi, cime su nas u cetvrtfinalu poslali na Hrvate, za koje su igrali Simenc i Bukic. U nervoznoj utakmici Hrvati su odigrali bolje, poveli cini mi se 5-1, da bi se mec na kraju zavrsio porazom nasih od 6-8, sto je oznacilo i totalni raspad sistema u ekipi, Milanovic se posvadjao sa Andricem i odstranjen je iz iste pa je tako na ruzan nacin okoncao svoju karijeru, a mi smo u razigravanju za plasman izgubili i od SAD i Grcke i na kraju bili tek osmi. A sastav uopste nije bio los, spoj iskustva i mladih igraca koji ce se kasnije okititi gomilom medalja: Aleksandar Sostar, Petar Trbojevic, Vaso Subotic, Predrag Zimonjic, Igor Milanovic, Aleksandar Sapic, Mirko Vicevic, Veljko Uskokovic, Dejan Savic, Viktor Jelenic, Vladimir Vujasinovic, Ranko Perovic i Milan Tadic.

Pored pomenutih sportova, imali smo predstavnike i u kajaku, rvanju, stonom tenisu, dzudou, plivanju, macevanju, dizanju tegova i skokovima u vodu (zanimljivo je da u ova dva poslednja sporta ni posle 20 godina nemamo svoje predstavnike na igrama), ali svi oni su generalno otisli na igre kao turisti i ostvarili takve rezultate, a domaca stampa se sa pojedincima i posprdavala (za predstavnika u dizanju tegova Kovacica su npr. pisali da je cuveni Naim Sulejmanoglu u finalu podigao zbir njegovog tereta, njega i plus jos 50 kg pride). Ostao je zal sto rukometasi nisu imali srece da se plasiraju na olimpijski turnir, secam se da mi se srce cepalo od muke kada sam gledao kako igraju Svajcarci, Nemci, Francuzi... od kojih smo u tom momentu bili jaci, a Hrvati (koje smo dva meseca ranije lagano tukli u grupi na EP) uzimaju zlato.


U globalu, ostalo je zapamceno
da je olipmijski plamen zapalio Muhamed Ali, a da mu je u poluvremenu finala kosarke urucena replika zlatne medalje koju je svojevremeno bio osvojio, pa u znak protesta bacio.
da je Majkl Dznoson do tada nevidjenom dominacijom osvojio zlata na 200 i 400m,
da je Bejli srusio svetski rekord na 100m,
da je Karl Luis osvojio zlato u skoku u dalj i osvojio deseto zlato na olimpijdama,
da je Denis Popov osvojio zlata na 50 i 100m slobodnim stilom u plivanju,
da je izvesna Misel Smit iz Irske u plivanju osvojila tri zlata i bronzu u plivanju leptirom i mesovitim stilom,
da su Amerikanke osvojile valjda svoje prvo zlato u ekipnom viseboju u gimnastici zahvaljujuci pristrasnom sudjenju,
da je Kubanac Feliks Savon odbranio zlato u teskoj kategoriji u boksu.
da su Hrvati osvojili svoje prvo zlato u rukometu tako sto su u finalu iznenadili Svedjane,
da su Italijani ostali bez zlata u odbojci, jer su ih Holandjani dobili u epskom finalu 3-2
da su Nigerijci (Okoca, Amunike, Taribo West, Kanu, Oliseh) iznenadili Argentince u finalu fudbala sa 3-2.
da su to valjda do danas ostale igre na kojima je zabelezena najveca ukupna poseta na svim sportskim nadmetanjima.

Nadam se da nisam smorio, ako vam je interesantno, sledi Sidnej 2000, dok jos imam slobodnog vremena... :biggrin:
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby octopus » 21 Jul 2016, 12:43

Fenomenalno Foteljas. Ne mogu da verujem kako imas jaka secanja. Mnoge emocije koje su nas tad nosile, isplivale su dok sam citao ovaj komentar. :bravo: :jos:

Ko bi rekao da ce ovo (nadam se do Rija) uz London biti nase najtrofejnije Igre! Jasna je tad bila ikona streljastva. Svi zivi su je postovali i uzasno se ''plasili'' njene pojave. Pored ova dva nastupa, jos dva puta je za dlaku ostajala bez zlata, u Barseloni i Atini. Bas baksuz, iako ima 5 medalja.

Topicu je kisa zasmetala taj dan, pricao je da je bio ubedjen da uzima zlato. Uz kosarkase, on je bio najveca zvezda u nasem timu. Uzasno sam bio razocaran sto nije osvojio medalju. Cini mi se da je to bilo poslednji ili pretposlednji dan Igara i da je taj neuspeh svima u Srbiji pokvario sliku o vrlo uspesnim igrama za nas tim. Nekako su Aleksandrine medalje brzo dosle, pa je od starta bio lep osecaj za razliku od Pekinga, gde je citava vecnost prosla dok nismo uzeli prvu medalju, tacnije dve isti dan.
Znam da je finale protiv SAD bilo u 4 iza ponoci. Otac me je budio pola sata. :biggrin:

Steta sto tada nije bilo timskih nastupa u stonom tenisu, jer smo imali pravi drim tim - Lupulesku i nadolazeci duo Grujic i Karakasevic.

Secam se da je pred te OI bila aktuelna igra na srecu Olimpijski loto.
Ono - ko ima sve promasene brojeve na listicu, dobija besplatno putovanje u Atlantu. :biggrin:
User avatar
octopus
 
Posts: 5212
Joined: 24 Jun 2014, 07:36

Re: Srbija, Jugoslavija i ExYU zemlje na LOI

Postby Foteljas » 21 Jul 2016, 13:23

Hvala, hvala, izgleda da je ostalo ponesto od klinacke napaljenosti za pracenje sporta u glavi :biggrin: Sidneja se takodje prilicno dobro secam, ali ovo kasnije vec ni izbliza nisam toliko intenzivno bio pratio, tada sam vec bio porastao i imao druge nesportske preokupacije u zivotu (zene, alkohol i kafane... :roll: )

Za Jasnu je prosto neverovatno kako na OI nije imala srece da uzme jos koje zlato. Kada je 1992. na kraju finala imala isti rezultat kao i Logvinenko, izgubila je zlato, jer je po tadasnjim pravilima dopunski kriterijum bio ko je bolje pucao u finalnom delu, a Ruskinja je tu bila bolja.
Kada je u Atini 2004. u finalu imala isti rezultat kao i Ukrajinka, tada je izgubila medalju u raspucavanju dodatnim metkom.

A, pa imali smo mi stonotenisere u Atlanti, mislim da su nastupali i Lupulesku i Grujic i Karakasevic, u singlu i dublu, ali koliko se secam, nisu uradili nista posebno, valjda nisu imali dobar zreb, pa su odmah naleteli na neke Kineze ili Valdnera, to mi je vec iscililo iz glave.
User avatar
Foteljas
 
Posts: 5014
Joined: 28 Aug 2015, 13:27

Next

Return to Tokyo 2020

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 1 guest